Autor: Davor Hostić, dipl. ing. preh. teh. i proc. ing., univ. spec. nutr.
Povratkom s godišnjeg odmora vraćamo se dinamičnom tempu života, svakodnevnim mnogobrojnim poslovnim i obiteljskim obvezama, prenatrpanim rasporedima, novim zadacima i ishodima koje je potrebno ostvariti. Zapravo, vrlo brzo osjećamo se iscrpljeni, umorni, postajemo napeti, netolerantni, javljaju se problemi s koncentracijom te sve više postajemo podložni stresu.
Postavlja se pitanje, što je zapravo stres? Stres se definira kao skup različitih psihičkih i fizičkih promjena koje nastaju kao posljedica djelovanja vanjskih i unutarnjih čimbenika koji narušavaju fiziološku ravnotežu organizma. Danas gotovo da i ne postoji čovjek koji nije pod određenom razinom stresa, makar i onog pozitivnog. Jedna od posebno izloženih skupina podložna povećanoj razini stresa su poduzetnici i osobe na rukovodećim pozicijama. S obzirom na njihove poslovne aktivnosti i tempo života, stres postaje njihov svakodnevni suputnik, čak i u vrijeme kada nisu posvećeni poslu. Osim što može negativno utjecati na poslovnu aktivnost, kontinuirana izloženost stresu može dovesti do narušavanja fizičkog, ali i mentalnog zdravlja.
Povezanost tijela i uma
Još davnih dana Sokrat je govorio o povezanosti psihe i tijela, čemu u prilog govore i današnji dokazi. Psiha i tijelo predstavljaju savršeno uglađeni mehanizam čijim narušavanjem dolazi do pojave patoloških stanja koja rezultiraju razvojem brojnih bolesti. Upravo kontinuirana izloženost stresu rezultira brojnim negativnim zdravstvenim učincima poput izlučivanja prekomjernih količina hormona stresa, koji dovode do narušavanja metaboličkih aktivnosti, bolesti povezanih s probavnim sustavom, bolesti srčano-žilnog sustava, bolesti štitnjače, pojavom dijabetesa te mnogim drugim bolestima i poremećajima, koji osim što umanjuju svakodnevnu kvalitetu života predstavljaju i ozbiljnu ugrozu za zdravlje. Upravo iz toga razloga, stres se često naziva “ubojicom 21. stoljeća“.
Unesemo li u tražilicu pojam stresa, pojavljuju se brojne preporuke koje savjetuju kako prevenirati ili umanjiti razinu nakupljenog stresa. Jedna od tih preporuka je vezana i uz odgovarajuće izbalansiranu prehranu. Postavlja se pitanje, može li doista izbalansirana prehrana djelovati na smanjenje razine stresa ili popraviti loše raspoloženje? Odgovor je svakako potvrdan. No, prvi korak koji je potrebno učiniti svakako je napustiti tzv. “zapadnjački“ način prehrane. Takav način prehrane predstavlja našeg “prividnog prijatelja“, stimulirajući naša osjetila i čineći osjećaj ugode, no s druge strane uzimajući danak i štetno djelujući na naše zdravlje.
Pravilni koncept prehrane
Pravilnim konceptom prehrane koji se temelji na načelima mediteranskog načina prehrane, koji obiluje visokim unosom raznovrsnog povrća i voća, cjelovitih žitarica i pseudožitarica, sjemenki, orašastih plodova i mahunarki, maslinovim uljem, ribom te ostalim spektrom namirnica, koje imaju antioksidativna i anti-inflamatorna svojstva, svakako se može pozitivno utjecati na opće stanje organizma.
Pravilan izbor namirnica u sinergiji s uravnoteženim prehrambenim navikama jača i štiti naš imunološki sustav, pozitivno djeluje na rast crijevne mikrobiote, utječe na smanjenje razine stresa, a također dovodi i do poboljšanja općeg raspoloženja. Ovakav koncept prehrane idealan je za poduzetnike i osobe na rukovodećim pozicijama jer ne iziskuje previše vremena potrebnog za pripremu obroka, smanjuje osjećaj tromosti, organizam opskrbljuje energijom te svakako doprinosi povećanju radnog učinka.
Želite li saznati koja hrana može pomoći u smanjenju razine stresa, kako na najjednostavniji način koncipirati kvalitetne obroke, zašto je dan bolje započeti doručkom nego šalicom kave, što pojesti za brzo vraćanje energije, vrijede li ista pravila za žene i muškarce i još mnogo drugih zanimljivosti, pridružite nam se putem BESPLATNOG WEBINARA “Poduzetnici, stres i prehrana“ koji će se održati u srijedu, 29. rujna 2021. godine u vremenu od 18:00 do 19:30 sati putem ZOOM platforme. Poveznicu preuzmite ovdje
